Uzroci sreće i obilježje sretnih – prepreke do sreće

I. UZROCI SREĆE I OBILJEŽJE SRETNIH

1. Vjerovanje u Allaha i činjenje dobra 

2. Činjenje dobrih djela;

3. Vjerovanje u sudbinu dobra i zla;

4. Vjerske znanosti;

5. Često spominjanje Allaha i učenje Kur’ana;

6. Radovanje-čistoća srca;

7. Činjenje dobra drugima;

8. Ne ulagati preveliku nadu u ovaj svijet; 

9. Vjerovati da je jedina i istinita sreća na ahiretu;

10. Druženje sa vjernicima; 

11. Dobar bračni drug;

12. Dobra riječ;

13. Znati da ako ti naškode drugi, ustvari su ti dobro učinili;

14. U svim situacijama okretanje Allahu i upućivanje dove;

15. Tolerancija prema drugima koji nisu kao ti.  

VJEROVANJE U ALLAHA I ČINJENJE DOBRA

«Onome ko čini dobro bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.» (Sura An-Nahl, 97. ajet). 

ČINJENJE DOBRIH DJELA 

Činite dobro, jer Allah voli dobročinitelje. Dokaz za to su mnogobrojni ajeti koji potiču na dobra djela koji se spominju u cijelom Kur’anu. 

VJEROVANJE U SUDBINU DOBRA I ZLA 

Npr. kada bi se sav džinski i ljudski svijet sastao da učine nekome zlo ili korist, ne bi u tome uspjeli bez Allahove odredbe. 

VJERSKE ZNANOSTI

Sama činjenica da je znanje spomenuto u Kur’anu ispred vjerovanja, dovoljna je činjenica da vjernik ne može opstati bez znanja kao što ne može opstati bez hrane. 

ČESTO SPOMINJANJE ALLAHA I UČENJE KUR’ANA

Spominjanje Allaha čisti vjernikovo srce. Osim toga, čuva čovjeka od loših djela i priprema mu nagradu u budućnosti. Kaže Uzvišeni:»Kur’an je uputa i lijek za srce.» 

RADOVANJE - ČISTOĆA SRCA 

«Gospodaru moj», reče Musa, «učini prostranim prsa moja…» (Sura Ta ha, 25. ajet). 

ČINJENJE DOBRA DRUGIMA 

Allah ima svojstva dobrote i milosti. Sebi je propisao milost. Voli dobročinitelje, a onaj koji ne čini dobro nema osobinu sretnih nego nesretnih.  

NE ULAGATI PREVELIKU NADU U OVAJ SVIJET 

Treba se pripremiti za ahiret. Život je kratak, nemoj ga kratiti dodatno brigom i tugom. 

DRUŽENJE S VJERNICIMA

Niko ne može poreći uticaj prijatelja na prijatelja. To je poznato svakom iz ličnog iskustva i kristalno je jasno kroz povijest.

DOBAR BRAČNI DRUG 

Kaže Poslanik s.a.w.s. « Život je lijep, a njegov ukras je dobra i poslušna žena» (Muslim) 

DOBRA RIJEČ 

Dobra riječ se upućuje svima i vjernicima i nevjernicima. Kaže Uzvišeni: « Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati» (Sura Fussilat, 34. ajet). 

ZNATI DA AKO TI NAŠKODE DRUGI, USTVARI SU TI DOBRO UČINILI 

Poznate preporuke Poslanika s.a.w.s. za ovaj primjer upućuju nas na tačnost ove tvrdnje; – «Oprostite, pa će i vama biti oprošteno na nebu.»; – « Tko vama učini zlo, vi ga nagradite.» 

Ako neko nekoga gibeti (ogovara) samo mu daje svoja dobra djela, pa ga zbog toga treba još i nagraditi po uzoru na hadis, a ne treba se ljutiti. 

U SVIM SITUACIJAMA OKRETANJE PREMA ALLAHU I UPUĆIVANJE DOVE

Ovaj primjer se ogleda u hadisu: «Bože moj, utvrdi mi moju vjeru koja je glavnica moja. Uputi me na ovom svijetu u kojem živim i stasam. Učini da mi onaj svijet bude lagodan. To je svijet moga povratka. Neka mi život bude ispunjen dobrom, a smrt odmor od svakog zla.» (Muslim) 

II. PREPREKE DO SREĆE 

1. Mnogoboštvo (bezboštvo); 

2. Činjenje grijeha;

3. Zavist i ljubomora; 

4. Ljutnja; 

5. Nepravda; 

6. Pesimizam;  

7. Oholost; 

8. Strah od nekoga drugog mimo Allaha; 

MNOGOBOŠTVO (BEZBOŠTVO)
«…Onoga koga Allah želi u zabludi da ostavi, On njegovo srce stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti.» (Sura Al-An’am, 125.ajet). Tako se u Kur’anu opisuje bezbožnik i njegov jad i tuga u prsima i to je prva prepreka do sreće. 

ČINJENJE GRIJEHA 

Griješniku su grijesi ništavni kao da ne postoje, a vjerniku su kao brdo, te zbog toga nastoji da ih nema i da se očisti od njih, jer grijeh se čisti dobrim djelom. Ko se ne očisti na ovom svijetu bit će najnesretniji čovjek, jer griješenje čovjeka steže i neda mu da bude sretan. 

ZAVIST I LJUBOMORA

To su otrovi koji utiču na zdravlje, a samim tim utiču na snagu i vitalnost koji su neophodni za kreativnost i rad. 

LJUTNJA

Ljutnja je loš savjetnik. U ljutnji čovjek kaže ono što ne želi, pa tako uništi sebe i mišljenja drugih o sebi. 

NEPRAVDA

Nepravedni ljudi najčešće završe loše. Npr. Hamre el Bisijunija je mučio vjernike u jednom zatvoru. Oni su tražili utočište kod Allaha, a on im je rekao: «Gdje je vaš Bog da i njega okujem željezom?» Doživio je saobraćajnu nesreću na putu iz Kaira do Aleksandrije. Udario ga je veliki šleper pun željeza. Sav je bio izboden tako da ga nisu mogli izvući kompletnog nego u komadima. Uzvišeni je daleko od onoga što kažu silnici. Uzvišeni neće nikome ni koliko trun nepravde nanijeti.  

PESIMIZAM

Pesimizam može biti uzrokom nesretnog življenja, a također stvara psihičko opterećenje, teže od dunjaluka.

OHOLOST

Ohol čovjek stalno živi nesretnim i jadnim životom, jer u svojoj blizini nema prisnih prijatelja jer sebe smatra posebnim. 

STRAH OD NEKOGA DRUGOG A NE OD ALLAHA

Kaže Allah s.w.t.: »To vas samo šejtan plašio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici!» (Sura Ali Imran, 175. ajet)