Ko je bio Mustafa Busuladžić?

Mustafa Busuladžić (1. april 1914. - 29. juni 1945.) bio je pisac, naučnik i jedan od istaknutih muslimanskih i bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata. Bio je nosilac ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi muslimani, antikomunist i antisemitist. Podržavao je stavove nacističke propagande i progona Židova u Sarajevu od strane ustaša, te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama Osvit podržavao Ustaški pokret. Pored maternjeg bosanskog jezika govorio je i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik. 

BIOGRAFIJA

Obrazovanje

Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine. Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje i maturira 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama. Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriente Moderno. U Rimu je radio kao prevodilac vijesti i spiker na radiostanici. Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi.

Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio. U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, organizacije islamskog svećenstva Nezavisne države Hrvatske Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u Ruskom carstvu koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:

Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.

Suđenje

S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor koji se nalazio u (gdje?). Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim muftijom i članom SS-a al-Husseinija, te zato što je bio nastavnik u školi imama SS divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio

- antikomunističku brošuru "Muslimani u sovjetskoj Rusiji",

- kopiju protusrpskog pisma Mehmeda Handžića koje je preveo i predao al-Husseiniju,

- kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak Naša     tolerancija objavljen u Osvitu, u kom ukazuje da su Židovi zajednički neprijatelji Arapa     muslimana i kršćana,

- pozdravno pismo, napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici El-Hidaje upućeno poglavniku   NDH Anti Paveliću, podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske Osmanbegu Kulenoviću,   doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu Mili Budaku i doglavniku Ademagi Mešiću, te

- antisrpski govor koji je pročitan pred Carevom džamijom u Sarajevu.

Vojni ga je sud skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice.

Kontroverze

Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka na Koševu nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića. Osnovnoj školi Dobroševići u općini Novi Grad 2016. godine promijenjeno je ime u Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja ustaškog pokreta, antisemitizma i izjava o Židovima gdje ističe "židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja" i veličanju nacionalsocijalizma za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Izvor: Wikipedia